Kako lovocrpilišta pretvoriti u vodocrpilišta

Lovocrpilišta su dijelovi javnih lovoopskrbnih sustava koji crpe mnogo novca poreznih obveznika i njime opskrbljuju partijske strukture stranke na vlasti u zamjenu za lošu uslugu. Vodocrpilišta su pak dijelovi sustava koji crpi i distribuira pitku vodu građanima po cijeni koju su oni voljni platiti. Ovako na prvu ne biste vjerojatno nikad posumnjali da je riječ o sustavima čije se primarne djelatnosti u našoj domovini gotovo sto posto preklapaju. Ipak, to doista jest tako.

Valpovački slučaj otvorio je živahnu raspravu o sudbini naših lovocrpilišta. Što s njima kad je sve manje love koju mogu crpiti, pitanje je sad. Sve izvjesnije je da će se morati početi baviti vodoopskrbom za koju su primarno i namijenjena. Nametnulo se tako jedno sasvim jednostavno pitanje – kako naša lovocrpilišta pretvoriti u vodocrpilišta? Svaki slobodarac dat će na to pitanje vrlo jednostavan odgovor – treba ih privatizirati. 

Problem je što u Hrvatskoj ne postoje jednostavna pitanja, a još manje jednostavni odgovori. Vodoopskrba je sama po sebi monopolistička djelatnost jer ni u jednom dijelu Lijepe naše ne postoje dva vodovoda, već samo jedan. Davanjem javnih vodoopskrbnih sustava u koncesiju zamijenili bismo tako javnog monopolista kojim upravlja politika onim privatnim u sprezi s politikom. Naime, predstavničko tijelo lokalne samouprave je to koje odobrava cijene komunalnih usluga koncesionaru koji ih mora navesti u aplikaciji na natječaj. To bi značilo da onaj tko trenutno ima većinu u općinskom ili gradskom vijeću te županijskoj skupštini posjeduje neviđen politički kapital kojeg može bogato ‘utopiti’ u dogovoru s koncesionarom. Vrata za političku korupciju neslućenih razmjera širom bi se otvorila.

To i ne bi bio toliki problem da u Hrvatskoj postoji vladavina prava. Ugovori štetni po građane lako bi bili poništeni, javnost obeštećena, a sve strane umiješane u koruptivne radnje osuđene. No, hrvatski su se vlastodršci u posljednjih dvadeset godina pobrinuli da naše pravosuđe bude rekordno sporo, neučinkovito i vidljivo kontaminirano politikom. Ono u ovom trenutku nema potreban kapacitet za brzo rješavanje ovakvih sporova, što znači da bi se lako moglo dogoditi da nezadovoljni građani godinama (pre)skupo plaćaju uslugu koncesionaru kojem ih je u jednom trenutku izručila koruptivna većina u vijeću lokalne samouprave.

Sve to naravno ne znači da privatni kapital nije dobrodošao, čak i u ovom mračnom trenutku u kojem živimo i u kojem preduvjeti za istinski kapitalizam nisu stvoreni. U Hrvatskoj još uvijek postoji nemali broj kućanstava koja nisu priključena na vodoopskrbnu mrežu, a čiji problem svih ovih godina postojanja moderne hrvatske države nije riješio nitko od humanitaraca koji potaknuti valpovačkim slučajem lamentiraju o vodi kao ljudskom pravu. Tu leži prilika za privatne investitore da sagrade vodoopskrbnu mrežu i pošteno naplate svoju uslugu, a država bi im to morala omogućiti jer bi ovakvim projektima upravo privatnici osigurali ono što ona sama nije uspjela – da svako kućanstvo u Hrvatskoj ima pitku vodu.

Osim u izgradnji nove mreže, privatni kapital može i treba biti ključni faktor u održavanju postojeće. Vodoopskrbni sustavi diljem Hrvatske stari su i slabo održavani pa postoji relativno veliki rasap pitke vode. Privatne tvrtke specijalizirane za održavanje vodoopskrbne mreže mogle bi kvalitetnim održavanjem drastično smanjiti rasap i dobivati postotak od uštede. Dobro državi i jedinici lokalne samouprave, a dobro i privatnim poduzetnicima koji bi profitirali i zapošljavali.

Sve to nažalost nećemo tako skoro dočekati u državi u kojoj postoji gotovo nevjerojatan otpor prema privatnom kapitalu. Proces bi bio puno jednostavniji kad bi građani razumjeli da hrvatskim lovocrpilištima primarna djelatnost nije crpljenje vode, nego love poreznih obveznika. Sve dok u tome ne budu onemogućena, ona će crpiti taj novac, bilo od nas ili od naše djece i unučadi. Zaustavimo ih dok je vrijeme jer će nas buduće generacije proklinjati.

Oglasi

5 misli o “Kako lovocrpilišta pretvoriti u vodocrpilišta

  1. Ovo je tema koja je tek otvorena. Politički plijen koji dijele naše političke elite iznosi oko 300 milijardi kuna godišnje, a sastoji se od 130 milijardi kuna u državnom proračunu i 170 milijardi prihoda državnih, javnih, komunalnih i drugih paradržavnih poduzeća, s uglavnom jasnim monopolističkim položajem.
    Komentiranje na blogovima, pa čak ni iznošenje tih činjenica u svim medijima neće ništa ozbiljnije zaustaviti besramno crpljenje naše love po “lovocrpilištima”.
    Potrebna je jača organizirana akcija poreznih obveznika i svih drugih jamaca-plataca parafiskalnih nameta, potrebno je definirati i uvesti jednostavne mehanizme nadzora nad trošenjem našeg novca, a to nije lako. Zato smo tek na početku procesa, ne trebaju nam nikakve studije isplativosti nego zdrava konkurencija sadašnjim političkim elitama i svijest u narodu da su svi političari samo ljudi, a ljudi su grješni pa ih moramo ograničiti strogim nadzorom, dok god imaju priliku legalno nam otimati i nemilice trošiti naš novac.

    Liked by 1 person

    1. Slažem se, Dandy. Blogovi i kolumne ne mogu puno promijeniti preko noći, ali su ‘baby steps’. Kreiranje javnog mnijenja na ovaj način traži vremena, ali daje rezultate. Imamo li ova država toliko vremena, to je pitanje. Nadam se da ima jer ne vidim tu kritičnu masu koja će tražiti korjenite promjene već sutra.

      Sviđa mi se

    1. Zato što samo prvoklasni crackpot može pomisliti da netko plaća objavu na nečijem osobnom blogu koji pročita parsto ljudi. A samo mentalni komunist može sve one koji razmišljaju drukčije od njega svrstavati u plaćenike.

      Završimo ovaj “razgovor”, molit ću. Ugodan dan.

      Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s